Clone of Situacija u području droga u Europi do 2023. – pregled i procjena novih prijetnji i kretanja (Europsko izvješće o drogama 2023.)

SVUGDJE, SVE, SVATKO
Složeni izazov rješavanja suvremenih problema povezanih s drogama

Nezakonite droge imaju značajan utjecaj na europsko zdravlje i sigurnost

Ključna poruka analize Europskog izvješća o drogama iz 2023. jest da je utjecaj uporabe nezakonitih droga sada vidljiv gotovo svugdje u našem društvu. Gotovo sve što ima psihoaktivna svojstva može se iskoristiti kao droga. To znači da svatko, izravno ili neizravno, može biti pogođen nezakonitom uporabom droge i s njom povezanim problemima.

Situacija u području droga u Europi 2023. – pregled

Dostupnost većine nezakonitih tvari i dalje je visoka

Analiza pokazatelja povezanih s ponudom najčešće korištenih nezakonitih droga u Europskoj uniji upućuje na to da je dostupnost svih vrsta tvari i dalje visoka. Tržište sada karakterizira relativno velika dostupnost šireg spektra droga, koje su često visokog stupnja potentnosti ili čistoće. I dalje se uočavaju velike zapljene droga koje se krijumčare u Europu u intermodalnim kontejnerima za prijevoz, pri čemu su komercijalni lanci opskrbe ključna meta za infiltraciju organiziranih kriminalnih skupina. Europa je i dalje važno proizvodno područje za neke tvari, posebno sintetske droge i kanabis.

Veća raznolikost u dostupnosti i uporabi droga stvara nove izazove u području zdravlja i politike

Velika dostupnost droga popraćena je većom raznolikošću tvari na tržištu nezakonitih droga, zbog čega su potrošači izloženi većem broju psihoaktivnih tvari. Radi se, među ostalim, o novim sintetskim drogama za koje je znanje o zdravstvenim rizicima koje predstavljaju često ograničeno. To izaziva zabrinutost zbog mogućnosti veće uporabe nezakonitih tvari općenito i povećanih rizika povezanih s nekima od njih. Osobe koje uzimaju droge mogu biti izložene većem riziku od štetnih zdravstvenih ishoda, uključujući trovanja i smrti, konzumiranjem, možda i nesvjesno, tvari s većom potentnošću, novih tvari ili mješavina, pri čemu se, zbog interakcije droga, mogu povećati potencijalne štetne posljedice za zdravlje.

Odgovori koji se temelje na dokazima i zajednički odgovori mogu funkcionirati, ali često nisu dovoljno dostupni

Iako i dalje postoje važni nedostatci u znanju, istraživanje i ulaganje u razvoj usluga znače da u područjima prevencije zlouporabe droga, liječenja ovisnosti, smanjenja štetnih posljedica i potpore oporavku sada bolje razumijemo koje bi intervencije mogle biti učinkovite. Međusobno povezana priroda problema povezanih s uporabom droga i drugim složenim pitanjima socijalne politike također znači da se bolje prepoznaju potrebe za integriranijim i sveobuhvatnijim odgovorima. Stoga su potrebne sinergije s politikom i praksom u drugim važnim područjima, uključujući stambenu potporu, opću zdravstvenu skrb, usluge za mlade i starije osobe, pružanje usluga zaštite mentalnog zdravlja i kaznenopravni sustav. Međutim, i dostupnost odgovora specifičnih za područje droga i primjeri dobro razvijenih, integriranih modela skrbi iznimno su heterogeni na europskoj razini te je u mnogim državama potrebno više ulagati u ta područja.

Odgovor na raznolikije i složenije potrebe

Veća potpora za provedbu prevencije zlouporabe tvari utemeljene na dokazima

Prevencija zlouporabe droga ima za cilj zaustaviti ili odgoditi uporabu psihoaktivnih droga. Može pomoći i onima koji su počeli upotrebljavati tvari kako bi izbjegli razvoj poremećaja povezanih sa zlouporabom droga. Međutim, povijesno gledano, utvrđeno je da nisu svi pristupi primijenjeni u tom području bili učinkoviti, a interes za utvrđivanje i provedbu programa prevencije koji se temelje na dokazima povećava se. Postizanje tog cilja podržano je uspostavom baza preventivnih programa, inicijativama za provedbu osposobljavanja i razvojem standarda kvalitete. Europski preventivni kurikulum osmišljen je kako bi se poboljšala ukupna učinkovitost napora usmjerenih na prevenciju. Više od 25 država članica EU-a i susjednih zemalja sada imaju nacionalne instruktore za Europski preventivni kurikulum. Napore usmjerene na prevenciju podupire i Xchange, europski mrežni registar ocijenjenih preventivnih intervencija.

Potrebno je dodatno ojačati usluge za smanjenje štetnih posljedica

Uporaba nezakonitih droga uzrokuje niz akutnih i kroničnih štetnih posljedica te je prepoznat čimbenik koji pridonosi globalnom teretu bolesti. Odgovori za smanjenje štetnih posljedica, kao što su terapija opioidnim agonistima i osiguravanje sterilne opreme osobama koje injektiraju droge, sada su široko prihvaćeni kao važni doprinosi pružanju zdravstvene skrbi. Međutim, u nekim državama članicama EU-a pokrivenost i pristup tim vrstama intervencija i dalje su neadekvatni u usporedbi s procijenjenim potrebama. Neke su zemlje također uložile sredstva u novije usluge, kao što su prostorije za konzumaciju droge, programi kućnih doza naloksona i testiranje sastava droga. Dostupnost tih usluga i dalje je u velikoj mjeri ograničena. Nadalje, među zemljama općenito postoji manje konsenzusa o tome u kojoj su mjeri ti odgovori primjereni. Stoga postoji potreba za daljnjim istraživanjima i evaluacijskim studijama kako bi se ojačala baza dokaza potrebna za pružanje informacija za rasprave o politikama u tom području.

Situacija u području droga u Europi brzo se mijenja i stvaraju se novi izazovi za smanjenje štetnih posljedica i upozoravanje o riziku

Veća raznolikost u dostupnosti i zlouporabi droga donosi i nove izazove za razvoj i provedbu usluga za smanjenje štetnih posljedica. Te su usluge potrebne kako bi se ublažili zdravstveni rizici koji proizlaze iz složenijih obrazaca konzumacije, konzumacije novih tvari i mješavina tvari. Na primjer, potrebno je razmotriti koji su pristupi zlouporabi tvari učinkoviti za smanjenje štetnih posljedica, bilo da se radi o sintetskim opioidima, sintetskim stimulansima, novim vrstama i oblicima proizvoda od kanabisa ili o disocijativnim drogama kao što je ketamin. Sve je veća zabrinutost zbog posljedica nenamjerne konzumacije potentnih tvari ili mješavina tvari. Ovdje ključna razmatranja politike uključuju rizična ponašanja na koja su usmjerene usluge za smanjenje štetnih posljedica, bazu dokaza koja podržava njihovo funkcioniranje te odgovarajuće standarde za kvalitetu skrbi. Istodobno postoji potreba za razvojem učinkovitih strategija upozoravanja o riziku kako bi se konzumente upozorilo na sve veće rizike u ovom području, posebno na one povezane s novim tvarima, interakcijama droga, proizvodima visokog stupnja potentnosti ili načinima primjene.

Ulaganja potrebna za postizanje ciljeva smanjenja tereta zaraznih bolesti

Osobe koje injektiraju droge izložene su riziku od infekcija, primjerice virusom hepatitisa B i C (HVB i HCV) i virusom humane imunodeficijencije (HIV). Infekcije HIV-om povezane s injektiranjem droga smanjuju se tijekom posljednjeg desetljeća, no postoji zabrinutost da bi mali broj novih infekcija uočenih u najnovijim podatcima mogao odražavati, barem djelomično, kašnjenje u dijagnosticiranju, odnosno prekid testiranja zbog pandemije bolesti COVID-19. 

Postoje i druge naznake da su potrebna veća ulaganja kako bi se do 2030. ostvario cilj iskorjenjivanja AIDS-a i epidemije virusnog hepatitisa u Europi. Izbijanja infekcija HIV-om povezana s injektiranjem stimulansa na gradskoj razini opetovani su problem u Europi u posljednjem desetljeću, što upućuje na to da je potrebno uložiti više napora kako bi se smanjile štetne posljedice. Više od polovice novih slučajeva zaraze HIV-om među osobama koje injektiraju drogu dijagnosticirano je kasno, zbog čega se povećao rizik od povezanog morbiditeta i smrtnosti. Opskrba iglama i špricama važna je za smanjenje prijenosa bolesti, ali samo nekoliko zemalja trenutačno ostvaruje ciljeve koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija za tu vrstu opskrbe. U mnogim zemljama postoje i prepreke u pogledu primjene testiranja na HCV i liječenja, što ima za posljedicu nedijagnosticirane i neliječene infekcije.

Potrebni su poboljšani toksikološki i forenzički izvori podataka radi pružanja potrebnih informacija za politike i djelovanja

U Europskom izvješću o drogama iz 2023. naglašava se sve veća važnost sintetskih droga, pojava novih tvari, nove proizvodne prakse na tržištu droga te činjenica da su mnoge štetne posljedice povezane s konzumacijom droge pogoršane interakcijama droga koje se svjesno ili nesvjesno konzumiraju zajedno. Kontinuirano otkrivanje sintetskih kanabinoida zajedno s prirodnim kanabinoidima u biljnom materijalu izaziva sličnu zabrinutost. Sva ta pitanja podupiru zaključak do kojeg smo došli provedbom ovogodišnje analize: forenzički i toksikološki izvori informacija postali su ključni elementi za razumijevanje kretanja na tržištu droga, kao i zdravstvenih implikacija zbog promjena u obrascima konzumacije droga. Trenutačno nije dostupno dovoljno izvora, što usporava razumijevanje važnih pitanja, kao što je uloga koju obrasci konzumacije više vrsta droga imaju u predoziranju drogom. Međutim, pozitivno je to da će od 2024. nova Agencija Europske unije za droge (EUDA) pokrenuti europsku mrežu forenzičkih i toksikoloških laboratorija s ciljem jačanja kapaciteta i informacijskih resursa u tom području.

Posljedice rata u Ukrajini na situaciju u području droga u Europi

Više od godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu ta je zemlja i dalje zahvaćena humanitarnom krizom, pri čemu su zdravstveni i socijalni sustavi Ukrajine ozbiljno pogođeni sukobom. Rat je otežao pristup zdravstvenoj skrbi, među ostalim i liječenju od ovisnosti. Kako bi se osigurao kontinuitet skrbi za osobe uključene u terapiju opioidnim agonistima, ukrajinsko Ministarstvo zdravstva uspostavilo je partnerstva s nizom nevladinih organizacija. Osim toga, Ukrajinci i dalje traže utočište u Europskoj uniji. Države članice EU-a trebale su povećati svoje kapacitete kako bi pružile skrb raseljenim osobama koje uzimaju droge. Važan element toga jest omogućavanje pristupa jezičnim uslugama, kao i prepoznavanje istodobne potrebe za pružanjem smještaja, socijalne skrbi i potpore za skrb o djeci. Uništavanje ključne infrastrukture i volatilnost sukoba znatno su otežali funkcioniranje sustava za praćenje droga i analizu promjena situacije u području droga u Ukrajini. Na temelju raspoloživih informacija, čini se da se dostupnost heroina u Ukrajini smanjila. Međutim, isto tako se čini da su proizvodnja i uporaba sintetskih droga bile manje pogođene. Čini se da je ratu poremetio krijumčarenje heroina kroz središnju Aziju i Kavkaz te preko Crnog mora do Europe. Moguće je da je zbog toga došlo do povećanja aktivnosti krijumčarenja na drugim rutama koje vode u Europu.

Kanabis: novi izazovi za politiku i praksu

Nacionalne politike o kanabisu i regulatorni izazovi postaju sve složeniji 

Sve je više novih izazova o kojima treba voditi računa u politikama i regulatornim odgovorima na kanabis zbog novih oblika i uporaba te tvari. Čini se da na razvoj događaja u tom području djelomično utječe stvaranje tržišta rekreacijske konzumacije kanabisa u Sjevernoj i Južnoj Americi, a djelomično i veći komercijalni interes za razvoj proizvoda za široku potrošnju koji sadržavaju ekstrakte iz biljke kanabisa. Područje primjene nacionalnih politika o kanabisu u Europi postupno se širi i, osim kontrole nezakonitog kanabisa, sada obuhvaća i regulaciju određenih oblika kanabisa u terapijske svrhe te pojavu komercijalnih proizvoda koji sadržavaju derivate biljke kanabisa.

Potrebni su osnovni podatci za procjenu učinka mogućih promjena u regulaciji kanabisa 

Neke države članice EU-a mijenjaju i svoj pristup politici rekreacijske uporabe kanabisa. U prosincu 2021. Malta je donijela zakon o kućnom uzgoju i uporabi kanabisa za privatne potrebe, kao i o neprofitnim klubovima za uzgoj kanabisa u rekreativne svrhe. Njemačka planira dopustiti kućni uzgoj i neprofitne klubove, a Luksemburg planira dopustiti kućni uzgoj. Obje zemlje očekuju da će se kasnije razviti sustav prodaje. Nizozemska provodi pilot-projekt modela za uvođenje zatvorenog lanca opskrbe kanabisom za coffeeshopove, specijalizirane za prodaju kanabisa, a Češka je najavila i planove za regulirani i oporezivi sustav distribucije. Osim toga, Švicarska, koja nije članica EU-a, počela je odobravati pilot-ispitivanja sustava prodaje ili drugih distribucijskih sustava za određene stanovnike u određenim gradovima. Neovisno o prirodi bilo koje promjene politike u tom području, procjena njezina učinka ovisit će o postojanju dobre osnovne baze podataka kako bi se osigurala osnova za kontinuirano praćenje i evaluaciju.

Razumijevanje posljedica velike dostupnosti i uporabe proizvoda od kanabisa na javno zdravlje

Kanabis je i dalje najčešće konzumirana nezakonita tvar, a tijekom 2021. količine zaplijenjene smole kanabisa i biljnog kanabisa dosegle su najvišu razinu u desetljeću, što upućuje na kontinuiranu veliku dostupnost te droge. Općenito, u ovogodišnjoj analizi zaključuje se da postoji potreba za boljim razumijevanjem problema s kojima se suočavaju konzumenti kanabisa te postojećih mehanizama upućivanja i mogućnosti liječenja. Prijavljeno je da je kanabis odgovoran za znatan udio novih uključivanja u liječenje od ovisnosti u Europi, ali čini se da je situacija prilično heterogena među zemljama, kako u pogledu trenutačne situacije tako i u pogledu praksi izvještavanja. U nedavnom pregledu EMCDDA-a primijećena je povećana dostupnost psihosocijalnih terapija, kao što je kognitivno-bihevioralna terapija, za osobe koje se suočavaju s problemima povezanima s uporabom kanabisa, ali općenito je i dalje potrebno bolje razumjeti u kojoj mjeri konzumenti kanabisa traže pomoć za svoje probleme i koje će vrste usluga vjerojatno biti odgovarati potrebama u tom području.

Raznolikost i patvorenje

U Europi su dostupni sve raznolikiji proizvodi od kanabisa. Među njima su i visokopotentni ekstrakti i prehrambeni proizvodi koji sadrže kanabis, a koji se povezuju sa slučajevima akutnih trovanja koji su zahtijevali hitan bolnički prijem. U 2021. zabilježeno je ukupno povećanje broja izvješća o biljnom materijalu u kojem su uz sintetske kanabinoide pronađeni i THC ili drugi prirodni kanabinoidi. To je potaknulo zabrinutost da se proizvodi od kanabisa, obično s malim udjelom THC-a, patvore potentnim sintetskim kanabinoidima, što pokazuje važnost toksikološke analize za otkrivanje tih tvari. Patvoreni biljni materijali mogu izgledati kao prirodni kanabis i stoga se konzumentima koji ne sumnjaju u ono što kupuju mogu lažno prodavati kao kanabis. Neki sintetski kanabinoidi iznimno su potentni i povezani su s predoziranjima sa smrtnim ishodom ili bez smrtnog ishoda. Jestivi proizvodi od kanabisa prehrambeni su proizvodi, obično „slatkiši” s ekstraktom kanabisa, koji su od 2021. sve dostupniji na nezakonitom europskom tržištu. Ti proizvodi predstavljaju rizik jer sadrže THC i konzumenti, osobito djeca, mogu ih pogrešno smatrati zakonitim komercijalnim proizvodima. Neki od tih jestivih proizvoda dostupni su u ambalaži koja je slična komercijalnim proizvodima, a za neke je uzorke utvrđeno da sadržavaju sintetske kanabinoide, što dodatno povećava zabrinutost za zdravlje u tom području.

HHC – prvi polusintetski kanabinoid pojavio se na europskom tržištu nezakonitih droga

Raznolikost na tržištu kanabisa dodatno se povećala u svibnju 2022. kada je utvrđeno da je prvi polusintetski kanabinoid, heksahidrokanabinol (HHC), dostupan u Europi. HHC je kemijski sličan delta-9-tetrahidrokanabinolu (delta-9-THC), glavnoj psihoaktivnoj tvari u kanabisu i čini se da ima uglavnom slične učinke. Međutim, ni farmakologija ni toksikologija HHC-a kod ljudi nisu detaljno ispitane. Tijekom 2022. HHC je identificiran u dvije trećine država članica EU-a te se komercijalno stavljao na tržište u nekim državama članicama EU-a i prodavao kao „legalna” alternativa kanabisu. HHC se može poprskati ili pomiješati s biljnim kanabisom s malim udjelom THC-a, koji može izgledati i mirisati slično kao nezakoniti kanabis. Također se pojavio u e-cigaretama i prehrambenim proizvodima. Vjeruje se da se HHC sintetizira iz kanabidiola (CBD), koji se pak ekstrahira iz kanabisa (konoplje) s malim udjelom THC-a. Nakon njegove pojave otkriveni su i drugi polusintetski kanabinoidi, što upućuje na komercijalni interes u tom području. Noviteti tih oblika kanabisa i nedostatak empirijskih dokaza znače da postoji znatna neizvjesnost u pogledu mogućeg učinka tih tvari na zdravlje ljudi.

Kokain i sintetski stimulansi postaju sve važniji

Povijesno velika dostupnost kokaina

Tijekom 2021. države članice EU-a zaplijenile su rekordne 303 tone kokaina. Krijumčarenje velikih količina kokaina preko glavnih europskih morskih luka, u intermodalnim komercijalnim kontejnerima za prijevoz, važan je čimbenik velike dostupnosti te droge danas u Europi. Utjecaj velike dostupnosti kokaina odražava se u zabrinutosti zbog povećanja zdravstvenih problema i razina kaznenih djela, uključujući nasilna kaznena djela povezana s aktivnostima na tržištu droga. Velike zapljene također su posljedica pojačanih napora koje su tijela za izvršavanje zakonodavstva uložila kako bi prekinula krijumčarenje ljudi preko velikih europskih luka. Međutim, postoje i naznake da krijumčarske skupine sve više istražuju nove pristupe kako bi smanjile rizik od otkrivanja. Dokazi upućuju na to da su usmjerene, primjerice, na potencijalno ranjive manje luke u Europskoj uniji i susjednim zemljama. Trenutačno postoji i dobro uhodana sekundarna industrija proizvodnje kokaina u Europi koja olakšava uporabu inovativnih metoda krijumčarenja, što može otežati otkrivanje kokaina skrivenog u komercijalnom teretu.

Sve je više dokaza o negativnom učinku velike dostupnosti kokaina 

Kokain je sada druga najčešće prijavljena droga među konzumentima koji su se prvi put uključili u liječenje od ovisnosti, kao i prema dostupnim podatcima o dolascima na hitni bolničkim prijem zbog akutne intoksikacije drogama. Dostupni podatci upućuju i na to da je približno petina smrtnih slučajeva zbog predoziranja u 2021. povezana s drogama. Zbog metodoloških izazova smrtnost povezana s kokainom vjerojatno će biti nedovoljno prijavljena u našim trenutačnim skupovima podataka. Čini se da je povećana dostupnost povezana i s određenim znakovima mogućeg širenja uporabe kokaina među marginaliziranim skupinama, pri čemu je u nekim zemljama prijavljeno injektiranje kokaina i uporaba crack kokaina. 

Sintetski stimulansi – veća raznolikost na tržištu nezakonitih droga povezana s rizicima za javno zdravlje

Osim kokaina, konzumacija sintetskih stimulansa povezana je s rizicima za fizičko i mentalno zdravlje. Većina pokazatelja upućuje na to da je amfetamin i dalje najčešće konzumiran nezakoniti sintetski stimulans u Europi. Međutim, raznolikost na tržištu droga u tom području sve je veća, s time da i metamfetamin i sintetski katinoni sada znatnije nego u prošlosti doprinose problemima povezanima sa stimulansima u Europi. Konzumenti mogu smatrati da su različiti stimulansi funkcionalno slični te mogu biti voljni isprobati nove proizvode ovisno o njihovoj dostupnosti na tržištu. S obzirom na to da sintetski stimulansi mogu biti dostupni i u prahu ili tabletama sličnog izgleda, konzumenti ponekad ne znaju koji konkretni stimulans ili mješavinu stimulansa konzumiraju. Te se droge nalaze i u tabletama koje se stavljaju na tržište kao MDMA. Općenito, razvoj događaja u tom području upućuje da osobe koje konzumiraju droge mogu biti izložene većem riziku od ishoda štetnih za zdravlje, uključujući trovanja, akutne i kronične probleme s mentalnim zdravljem, zarazne bolesti i smrtne slučajeve konzumiranjem, možda i nesvjesnim, tvari s većom potentnošću ili više novih tvari te upuštanjem u visokorizična ponašanja.

Veće priznavanje uloge koju stimulansi imaju u štetnim učincima povezanima s injektiranjem droga

Osobe koje injektiraju droge izložene su većem riziku od infekcija koje se prenose krvlju ili smrti zbog predoziranja drogom. Unatoč kontinuiranom padu intravenske uporabe droga tijekom proteklog desetljeća u Europi, to je ponašanje i dalje odgovorno za nerazmjernu razinu štetnih posljedica povezanih s nezakonitim drogama. Povijesno gledano, heroin je bio glavna droga povezana s injektiranjem. Međutim, sada se češće injektiraju i druge droge, uključujući stimulanse i lijekove, samostalno ili u kombinaciji s heroinom ili drugim opioidima. Injektiranje stimulansa povezano je s obrascima visoke učestalosti intravenske uporabe i povezano je s lokalnim izbijanjima HIV-a u gradovima u Europi. Injektiranje slabo otopljenih sintetskih stimulansa, lijekova ili crack kokaina također može povećati rizik od oštećenja krvožilnog sustava ili bakterijskih infekcija. Injektiranje više vrsta droga također može povećati rizik od predoziranja drogom. Razumijevanje štetnih posljedica povezanih s promjenjivim obrascima injektiranja droga stoga je ključno za osmišljavanje intervencija kojima se smanjuju štetne posljedice povezane s tim ponašanjem.

Prisutni su znakovi povećane volatilnosti na tržištu MDMA-a, no i dalje postoje razlozi za zabrinutost u pogledu dostupnosti proizvoda visoke čistoće

Trenutačni podatci upućuju na općenito relativno stabilnu situaciju u pogledu konzumacije MDMA-a, iako postoji znatna heterogenost na nacionalnoj razini. To je uslijedilo nakon razdoblja u kojem su pokazatelji uporabe MDMA-a upućivali na privremeno smanjenje uporabe u ranim fazama pandemije bolesti COVID-19, kada su mjere ograničavanja socijalnih kontakata poremetile noćni život i druge društvene događaje povezane s uporabom te tvari. Europa je i dalje važno središte za proizvodnju MDMA-a, kako za domaću potrošnju tako i za izvoz na tržišta izvan EU-a. S obzirom na uobičajeni udio MDMA-a od 161 do 173 miligrama, ukupna jačina tableta i dalje je velika prema povijesnim standardima, što je izaziva zabrinutost zbog rizika od štetnih posljedica za zdravlje konzumenata. Međutim, postoje neke novije naznake koje upućuju na mogući pad obujma proizvodnje, a određena smanjenja zabilježena su i u udjelu MDMA-a u tabletama. Nije jasno upućuju li te naznake na to da proizvođači imaju problema s nabavljanjem prekursora kemikalija, prelaze na proizvodnju drugih tvari za koje postoji veća potražnja ili koje su profitabilnije ili tržište odgovara na percipiranu potražnju konzumenata za proizvodima manje jačine. Međutim, općenito gledano, na europskom tržištu i dalje su dostupne tablete i prah visokog stupnja čistoće, a ta je informacija važna kako bi se upotrijebila u preventivnim intervencijama i intervencijama smanjenja štetnih posljedica u tom području.

Veća raznolikost u dostupnosti i uporabi droga

Naznake da se ketamin ustalio kao droga izbora među nekim skupinama

Količina ketamina zaplijenjena i prijavljena u Sustav ranog upozoravanja EU-a o novim psihoaktivnim tvarima znatno se razlikuje tijekom vremena, no posljednjih se godina zadržala na relativno visokim razinama. To, zajedno s drugim informacijama, upućuje na činjenicu da će ketamin vjerojatno biti stalno dostupan na nekim nacionalnim tržištima droga te da je za neke skupine postao etabliran izbor droge. Ketamin se obično ušmrkava, ali se može i injektirati. Povezan je s raznim akutnim i kroničnim štetnim posljedicama koje ovise o dozi, a koje kod dugoročnih konzumenata mogu uključivati urološke komplikacije i oštećenje mokraćnog mjehura. Ketamini se mogu pronaći dodani i u drugim mješavinama droga, uključujući MDMA prah i tablete. Nalazi se i u mješavinama koje se prodaju kao „ružičasti kokain”, proizvod za koji se čini da privlači sve veći interes konzumenata. U Europi se pojam ružičasti kokain obično odnosi na mješavine ketamina s drugim sintetskim drogama, kao što su amfetamini ili MDMA. Kao što je navedeno i drugdje u Europskom izvješću o drogama iz 2023., osobe koje konzumiraju mješavine droga možda nisu svjesne koje točno tvari konzumiraju ili da ih interakcije različitih droga mogu izložiti povećanim zdravstvenim rizicima.

Zdravstveni problemi prouzročeni konzumacijom dušikova oksida među mladima

U nedavnom pregledu EMCDDA-a utvrđeno je da u nizu država članica EU-a postoje znakovi povećanja konzumacije dušikova oksida, poznatog i kao plin smijavac, za intoksikaciju. Dušikov oksid ima brojne komercijalne namjene te se raspravlja o tome u kojoj je mjeri ta tvar povezana s negativnim zdravstvenim rizicima, posebno kod povremenih konzumenata. Međutim, intenzivna i kronična konzumacija dušikova oksida povezana je sa štetnim posljedicama za zdravlje, kao što su trovanje, opekline i ozljede pluća te, u nekim slučajevima dugotrajne izloženosti, oštećenje živaca zbog nedostatka vitamina B12. U nekim europskim gradovima odlaganje manjih spremnika od nehrđajućeg čelika također je postalo problem povezan s otpadom od konzumiranja droge. Čini se da je ta droga postala pristupačnija i jeftinija, uz, u nekim zemljama, povećanu dostupnost većih plinskih spremnika namijenjenih rekreativnim konzumentima, što također može povećati rizik od oštećenja pluća jer je njihov sadržaj pod većim pritiskom. Stoga, ako ih se promatra zajedno, dostupne informacije upućuju na činjenicu da postoji snažan argument da se službe za prevenciju zlouporabe droga i smanjenje štetnih posljedica da se u svojem radu posvete toj tvari. U ovom trenutku, regulatorni pristupi prodaji i uporabi te tvari razlikuju se među zemljama.

Znakovi da su dostupnost i proizvodnja sintetskih katinona u Europi u porastu

Budući da se stavljaju na tržište kao zamjenske tvari za droge kao što su amfetamin i MDMA, sintetski katinoni, kao što su 3-MMC i 3-CMC, ponekad se lažno prodaju i kao druge tvari. Iako je broj zapljena i dalje relativno nizak, u nekim pojedinačnim zapljenama, obično podrijetlom iz Indije, utvrđene su vrlo velike količine sintetskih katinona. Navedeno, zajedno s dokazima da se sintetski katinoni proizvode i u Europi, upućuje na to da te tvari postaju sve dostupnije u Europi, gdje bi u budućnosti mogle imati sve veću ulogu na tržištu stimulansa. S obzirom na kretanja u tom području, stvaraju se i novi izazovi u području izvršavanja zakonodavstva, na primjer, kemijski maskirani i nekontrolirani oblici sintetskih katinona prokrijumčareni su u Europu u svrhu kasnije lokalne pretvorbe u kontrolirane katinone. Uzimajući u obzir količine zaplijenjenih prekursora kemikalija, čini se vjerojatnim da se sada odvija proizvodnja velikih razmjera za europsko tržište, a možda i druga tržišta.

Moguće štetne posljedice rastućeg interesa za terapijski potencijal psihodeličkih droga

Sve je veći klinički i javni interes za moguću terapijsku uporabu određenih psihodeličnih tvari, uključujući nove i malo poznate tvari. Sve je veći broj kliničkih ispitivanja u kojima se istražuje potencijal niza psihodeličnih tvari za liječenje različitih poremećaja mentalnog zdravlja. Čini se da su neka istraživanja obećavajuća, no generalizacija u tom području je teška, djelomično zbog toga što je većina istraživanja još u povojima, djelomično zbog velikog broja ispitivanih kemikalija, a djelomično zbog širokog raspona uvjeta koji se proučavaju. Ta su kretanja dobila znatnu medijsku pozornost jer su izazvala zabrinutost da bi mogla potaknuti veću eksperimentalnu uporabu tih tvari bez medicinske podrške, što bi neke ranjive pojedince moglo izložiti riziku od štetnih posljedica. Istodobno postoje dokazi da se unutar Europske unije, ali i drugdje, provode neregulirani programi u kojima je uporaba psihodeličnih tvari uključena kao dio programa fizičkog i duhovnog zdravlja (wellness), terapijske ili duhovno usmjerene intervencije. 

Složeniji izazovi povezani s opioidima

Problemi s opioidima u Europi rastu

Heroin je i dalje najčešće upotrebljavan nezakoniti opioid u Europi te je također i dalje droga odgovorna za velik dio zdravstvenog tereta povezanog s konzumacijom nezakonitih droga. Međutim, dostupni podatci upućuju na to da heroin više nema središnju ulogu kao što je nekoć imao, već se čini da sintetski opioidi imaju važniju ulogu u problemima povezanima s opioidima u nekim zemljama. Količina heroina koju su zaplijenile države članice EU-a više se nego udvostručila 2021. – na 9,5 tona, dok su u Turskoj zaplijenjene rekordne 22,2 tone. Unatoč tim velikim zapljenama, uočene su samo marginalne promjene u cijeni ili čistoći heroina na maloprodajnoj razini, a općenito dostupni podatci pokazuju da je dostupnost heroina i dalje relativno velika. Međutim, malo je dokaza o bilo kakvom značajnom povećanju stope novih konzumenata heroina, a pokazatelji upućuju na to da su u većini zemalja konzumenti te droge sve starija skupina, od kojih mnogi od njih imaju dugu povijest kontakta sa službama za drogu i drugim službama za podršku.

Heroin ima manje značajnu ulogu u problemima povezanima s opioidima, ali i dalje predstavlja značajan uzrok štetnih posljedica

Iako je heroin i dalje uključen u većinu ukupnih smrtnih slučajeva povezanih s opioidima, smanjio se broj zemalja u kojima je to slučaj. Podatci o dolascima na hitni bolničkim prijem zbog akutne intoksikacije drogama također upućuju na to da su u nekim gradovima drugi opioidi kao razlog dolaska pretekli heroin. Relativna važnost heroina kao razloga za traženje specijaliziranog liječenja od ovisnosti također se smanjila. Na mnogo se načina zapažanje da heroin ima manju središnju ulogu u problemima povezanima s drogom može se smatrati pozitivnim razvojem događaja. Međutim, ovdje treba istaknuti neka važna upozorenja. Europska populacija koja konzumira heroin i dalje je velika, a zdravstvene potrebe i potrebe za podrškom postaju sve složenije. Obrasci uporabe više vrsta droga postali su uobičajeni među konzumentima opioida, a čini se da su interakcije droga, pri čemu se često heroin upotrebljava zajedno s drugim tvarima, postale sve značajnija komponenta u povećanju rizika od štetnih posljedica. Osim toga, etablirani i novi sintetski opioidi sve se više povezuju s morbiditetom i mortalitetom povezanima sa zlouporabom droga, a u nekim su zemljama sada glavni uzrok problema povezanih s opioidima.

Multidisciplinarna potpora potrebna za liječenje sve starije skupine konzumenata opioida

Trenutačne procjene upućuju na to da je terapiju opioidnim agonistima  2021. primila otprilike polovica osoba koje su se 2021. upustile u visokorizičnu uporabu opioida u Europskoj uniji, što je procijenjeno na 511 000 (524 000, uključujući Norvešku i Tursku). Dostupni dokazi podupiru terapiju opioidnim agonistima, pri čemu su opaženi pozitivni zdravstveni i socijalni ishodi koji uključuju smanjenje rizika od smrtnosti. Međutim, više od 60 % pacijenata koji primaju terapiju opioidnim agonistima sada imaju 40 ili više godina, dok je manje od 10 % osoba mlađe od 30 godina. To znači da usluge moraju odgovoriti na složen skup potreba za zdravstvenom skrbi u populaciji koja postaje sve ranjivija. Potrebni su učinkoviti načini upućivanja na službe koje su u većoj mjeri opće i koje pružaju liječenje stanja povezanih s procesom starenja. U liječenju ove često vrlo marginalizirane skupine također treba odgovoriti na složeni skup problema povezanih ne samo s njihovom uporabom droga, već i s problemima mentalnog zdravlja, socijalnom izolacijom, zapošljavanjem i stanovanjem. Stoga je potreban veći naglasak na uspostavljanju učinkovitih partnerstava između službi opće zdravstvene i socijalne potpore.

Potreba za boljim razumijevanjem uloge poliuporabe droga u smrtnosti od opioida

Opioidi, obično u kombinaciji s drugim tvarima, i dalje su tvari koje su najčešće povezane sa smrtnim slučajevima uzrokovanima uporabom droga. Iako se opći trendovi u pogledu smrtnih slučajeva povezanih s opioidima čine stabilnima, udio smrtnih slučajeva u starijim dobnim skupinama raste. Čini se da se uloga heroina u ukupnim stopama smrtnosti u nekim zemljama smanjuje. Važno je napomenuti i da se heroin rijetko nalazi sam, što upućuje na to da je poliuporaba droga uobičajena praksa. Tamo gdje su dostupni detaljni toksikološki podatci, u smrtnim slučajevima povezanima s heroinom, često se otkrije da su prisutni i drugi opioidi i lijekovi koji su mogli doprinijeti takvom ishodu. Čini se da su smrtni slučajevi u koje su uključeni stimulansi, često zajedno s opioidima, u nekim zemljama u porastu, a stimulansi su češće uključeni u smrtnim slučajevima među mlađim dobnim skupinama. Stoga je potrebno prepoznati da obrasci poliuporabe droga imaju važnu ulogu u smrtnosti uzrokovanoj drogom, čime se naglašava potreba za boljim toksikološkim informacijama. Interakcije droga također mogu značiti da će možda biti potrebno preispitati modele pružanja usluga; na primjer, uporaba stimulansa ili sintetskih opioida, u kombinaciji s heroinom, utječe na učinkovitu provedbu nekih intervencija osmišljenih kako bi se smanjio rizik od predoziranja drogom. Predoziranje koje uključuje potentne sintetske opioide na primjer može zahtijevati primjenu višestrukih doza opijatskog antagonista naloksona.

Interakcije između novih benzodiazepina i opioida

Nedostatak toksikoloških informacija trenutačno znači da uloga benzodiazepina u smrtnim slučajevima uzrokovanim opioidima nije dovoljno razjašnjena. U Europi su dostupni nekontrolirani i novi benzodiazepini, no zbog ograničenja podataka teško je komentirati razmjer njihove uporabe. Unatoč tome, dostupni dokazi dostatni su da bi upućivali na to da te tvari mogu imati važne posljedice za zdravlje, posebno kada se konzumiraju u kombinaciji s drugim drogama. Često su vrlo jeftine i mladi ih mogu ih upotrebljavati u kombinaciji s alkoholom, što ponekad dovodi do potencijalno ozbiljnih zdravstvenih reakcija ili neuobičajenog ponašanja. Povezane su i s povećanim rizikom od smrti zbog predoziranja opioidima te se u najnovijim podatcima u nekim zemljama povećao udio smrtnih slučajeva zbog predoziranja koja su uključivala benzodiazepine. Primjer složenosti koja sada može postojati na tržištu droga u tom području potječe iz Estonije, gdje su nedavno zaplijenjene mješavine koje sadrže novi sintetski opioid metonitazen i bromazolam, novi benzodiazepin.

Novi sintetski opioidi

Problemi s drogama u Sjevernoj Americi primjer su toga kako promjene u obrascima dostupnosti i uporabe opioida mogu imati važne posljedice za javno zdravlje. U toj su svjetskoj regiji potentni derivati fentanila u velikoj mjeri istisnuli opioide koji se izdaju na recept i heroin, postavši glavni uzročnik epidemije smrtnih slučajeva izazvanih opioidima. U Europi se izvješćuje o novim sintetskim opioidima koji bi mogli postati češći u nekim područjima, no trenutačno su obrasci dostupnosti i uporabe vrlo različiti od onih u Sjevernoj Americi, pri čemu su značajni problemi povezani s tim drogama uglavnom ograničeni na neke sjeverne i baltičke zemlje. Tijekom 2021. države članice EU-a prijavile su oko 140 smrtnih slučajeva povezanih s fentanilom. Međutim, smatra se da je znatan dio tih smrtnih slučajeva povezan s uporabom fentanila namijenjenog za medicinske svrhe. Iako je vjerojatno da je stvarni broj veći, on nije usporediv s tisućama smrtnih slučajeva povezanih s fentanilom prijavljenih tijekom istog razdoblja u Sjevernoj Americi. Unatoč tome, od 2009. do 2022. na europskom tržištu droga utvrđena su ukupno 74 nova opioida, a sustav ranog upozoravanja EU-a primio je službene obavijesti o jednom dodatnom novom sintetskom opioidu u 2022. te o trima novima u prva četiri mjeseca 2023. Međutim, većina novih opioida otkrivenih posljednjih godina ne pripada skupini fentanila, već vrlo potentnim opioidima benzimidazola (nitazena). Dostupne informacije na temelju zapljena, ostataka u špricama i toksikoloških nalaza o kojima su izvijestile baltičke zemlje upućuju na povećanje dostupnosti i štetnih posljedica (uključujući smrtne slučajeve uzrokovane drogom) tijekom 2022. u tim zemljama, posebno u vezi s opioidima benzimidazola i derivatom fentanila karfentanilom. U nedavnim zapljenama otkriveni su i novi sintetski opioidi u mješavinama koje sadržavaju novi benzodiazepin i životinjski sedativ ksilazin. Te kombinacije, poznate i kao „benzo-dope” i „tranq-dope”, prijavljene su i u Sjevernoj Americi, gdje su povezane s povećanim rizikom od smrti zbog predoziranja. Budući da su novi sintetski opioidi vrlo potentni, mala količina je dovoljna za pripremu velikog broja uobičajenih doza te mogu predstavljati povećani rizik od trovanja opasnog po život. To znači da čak i ako problemi u tom području trenutačno nisu značajni, ta skupina tvari predstavlja prijetnju koja bi mogla imati veći utjecaj na zdravlje i sigurnost Europljana u budućnosti.

Europa mora biti spremna na moguće posljedice zabrane uzgoja opijumskog maka u Afganistanu

Većina heroina koji se konzumira u Europi potječe od opijumskog maka koji se uzgaja u Afganistanu. Talibani su u travnju 2022. objavili zabranu uzgoja opijumskog maka, čime se postavilo pitanje posljedica te zabrane na uporabu opioida u Europi. Nakon talibanskog preuzimanja vlasti u zemlji u kolovozu 2021., procijenjeni uzgoj opijumskog maka povećao se za gotovo trećinu u 2022. Međutim, preliminarne informacije za 2023. upućuju na to da je površina pod uzgojem znatno smanjena. Nadalje, čini se da su paralelne mjere uvedene za smanjenje proizvodnje metamfetamina dovele do toga da je taj oblik proizvodnje droge postao manje vidljiv, a možda je i u određenoj mjeri ograničen. Iako je potrebno više dokaza kako bi se potvrdili ti zaključci, trenutačno dostupne informacije upućuju na znatno smanjenje proizvodnje opijuma i metamfetamina u Afganistanu tijekom 2023. Međutim, postoji niz razloga zbog kojih je teško predvidjeti dugoročni učinak zabrane uzgoja opijumskog maka. Ekonomske poteškoće s kojima se suočavaju poljoprivrednici mogu s vremenom, na primjer, s političkog gledišta otežati zadržavanje tog ograničenja. Osim toga, s obzirom na postojanje zaliha i činjenicu da je obično potrebno više od 12 mjeseci prije nego što se žetva opijuma pojavi na europskom maloprodajnom tržištu droga kao heroin, prerano je predviđati učinak na dostupnost droge u Europi. Ipak, ako se zabrana uzgoja opijuma provede i održi, to bi moglo imati značajan učinak na dostupnost heroina. Prethodna kratkotrajna zabrana proizvodnje opijuma u Afganistanu dovela je do nestašica heroina u Europi, što je u nekim zemljama povezano s dugoročnim promjenama obrazaca konzumacije opioida. To znači da bi bilo razborito da Europa bude spremna odgovoriti na svaki mogući učinak mogućeg smanjenja dostupnosti heroina od 2024. nadalje. Jedna od mogućih posljedica mogla bi biti povećana potražnja za liječenjem problema povezanih s opioidima. Postoji zabrinutost da bi svaki manjak dostupnosti heroina mogao potaknuti povećanje potražnje za sintetskim opioidima. Budući da je razvoj događaja u tom području trenutačno neizvjestan, potrebno je intenzivno praćenje. Ako se uoče promjene, možda će biti potrebne mjere ublažavanja koje bi mogle obuhvaćati povećanje kapaciteta za liječenje, preispitivanje strategija za smanjenje štetnih posljedica te uvođenje snažnijih provedbenih mjera usmjerenih na opskrbu sintetskim opioidima. Naposljetku, može postojati rizik od dodatnih sigurnosnih izazova, kao što je povećanje priljeva nezakonitih migranata iz Afganistana zbog pogoršanja ekonomske situacije među siromašnim ruralnim stanovništvom u zemlji.

Literatura

Preporučeno navođenje izvora: Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (2023.), Europsko izvješće o drogama 2023.: trendovi i razvoj, https://www.emcdda.europa.eu/publications/european-drug-report/2023/drug-situation-in-europe-up-to-2023_hr

Identifikacijske oznake:

HTML: TD-02-23-150-HR-Q
ISBN: 978-92-9497-936-0
DOI: 10.2810/152486