Nove psihoaktivne tvari - trenutačno stanje u Europi (Europsko izvješće o drogama 2023.)
Tržište novih psihoaktivnih tvari karakterizira velik broj tvari koje su se pojavile u ovom području te se svake godine nastavljaju otkrivati novi spojevi. Na ovoj stranici možete pronaći pregled situacije u području droga za nove psihoaktivne tvari u Europi, potkrijepljen podatcima o zapljenama i informacijama iz EU sustava ranog upozoravanja o tvarima koje su prvi put otkrivene u Europi. Nove navedene tvari uključuju sintetske kanabinoide, heksahidrokanabinol, sintetske katinone, nove sintetske opioide i opioide benzimidazola.
Ova je stranica dio Europskog izvješća o drogama 2023., godišnjeg pregleda EMCDDA-a o situaciji u području droga u Europi.
Posljednji put ažurirano: 16. lipnja 2023.
Zabrinutost za zdravlje zbog vrlo potentnih tvari, kontinuirana prilagodba tržišta i sve veće zapljene
Tržište novih psihoaktivnih tvari karakterizira veliki broj tvari koje su se pojavile u tom području te se svake godine nastavljaju otkrivati novi spojevi. Pojam „nove psihoaktivne tvari” obuhvaća širok raspon vrsta tvari koje nisu obuhvaćene međunarodnim sporazumima o kontroli droga, iako neke od njih mogu podlijegati nacionalnim regulatornim mjerama. Države članice EU-a zaplijenile su 2021. rekordnih 8,5 tona novih psihoaktivnih tvari (vidjeti sliku Zapljene novih psihoaktivnih tvari u Europskoj uniji: broj zapljena i zaplijenjena količina, 2005. – 2021.). Proizvođači droga i dalje stvaraju nove tvari kako bi izbjegli zakonske kontrole. Rizici za zdravlje tih novih spojeva obično su nepoznati i potencijalno izlažu korisnike riziku od ozbiljnih ili čak smrtonosnih trovanja ili drugih zdravstvenih problema. Čini se da su zakonske kontrole u Europi i izvorišnim zemljama izvan EU-a doprinijele smanjenju broja novih derivata nekih droga, kao što je fentanil. Međutim, i dalje se pojavljuju druge tvari stvorene radi izbjegavanja generičkih definicija u zakonodavstvu, pri čemu Kina i Indija ostaju važne izvorišne zemlje za te tvari ili prekursore potrebne za njihovu proizvodnju.
Otkrivena 24 nova kanabinoida činila su više od polovice novih tvari koje su 2022. prvi put prijavljene u EU sustavu ranog upozoravanja (vidjeti sliku Broj novih psihoaktivnih tvari koje su prvi put prijavljene u EU sustavu ranog upozoravanja, prema kategoriji, 2005. – 2022.). Raznolikost zabilježena u tom području može odražavati pokušaje proizvođača nezakonitih droga da zaobiđu sveobuhvatnu zabranu sintetskih kanabinoida koju je Kina uvela 2021.
Prisutna je sve veća zabrinutost da bi konzumenti kanabisa mogli biti izloženi riziku od nenamjernog izlaganja sintetskim kanabinoidima. Tijekom 2021. zabilježeno je ukupno povećanje broja prijava biljnog materijala u kojem su uz sintetske kanabinoide pronađeni THC ili drugi prirodni kanabinoidi, pri čemu je najmanje 13 europskih zemalja, uglavnom Njemačka i Švedska, prijavilo takve slučajeve. Moguće je da su takvi proizvodi pomiješani s drugim tvarima široko dostupni, ali ostaju neotkriveni. Kanabis pomiješan s drugim tvarima izgleda slično kao i prirodni kanabis i može se lažno prodati kao kanabis neupućenim konzumentima. Sintetski kanabinoidi vrlo su potentne tvari, a proizvodi pomiješani s drugim tvarima nose rizik od trovanja. Dodatno zabrinjava to što su jestivi proizvodi od kanabisa (prehrambeni proizvodi, često u obliku „slatkiša” koji se obično obogaćuju ekstraktom kanabisa) postali sve prisutniji na nezakonitom europskom tržištu od 2021. Uz rizike koje ti proizvodi predstavljaju zbog svojeg THC sadržaja i mogućnosti da ih konzumenti (osobito djeca) zamijene za zakonite komercijalne proizvode, postoji zabrinutost da neki od tih proizvoda mogu sadržavati sintetske kanabinoide.
Pojavili su se novi regulatorni izazovi i zabrinutost u vezi s mogućnošću interakcije između komercijalizacije derivata kanabisa i tržišta rekreativnih droga. U 2022. pojava novih polusintetskih kanabinoida bila je odraz te zabrinutosti. Heksahidrokanabinol (HHC) identificiran je u svibnju 2022. te ga je do ožujka 2023. prijavilo 20 država članica EU-a. Tri druga polusintetska kanabinoida, HHC acetat, heksahidrokanabiforol i tetrahidrokanabidiol, također su identificirani na europskom tržištu droga. Izgledno je da se te tvari proizvode iz kanabidiola ekstrahiranog iz kanabisa s niskim udjelom THC-a. Prodaju se na internetu i u trgovinama kao „legalne” zamjene za kanabis, a uključuju konoplju poprskanu ili pomiješanu s HHC-om, koja izgleda i miriše kao prirodni kanabis, te vape uređaje i prehrambene proizvode. Učinci HHC-a na ljude nisu ispitani, ali izjave konzumenata upućuju na to da bi subjektivno mogli biti slični učincima kanabisa. Međutim, neki su proizvodi dostupni u oblicima koji mogu sadržavati visoke doze, što izaziva zabrinutost zbog mogućih posljedica dostupnosti tih tvari na javno zdravlje.
Sintetski katinoni i novi sintetski opioidi relativno su dobro ukorijenjeni na nekim europskim tržištima droga. Prodaju se kao zamjena za stimulanse kao što je amfetamin ili opioide kao što je heroin. U 2022. i dalje se zapljenjuju velike količine katinona kao što su 3-MMC i 3-CMC. Iako je broj zapljena i dalje mali, vrlo velike količine katinona pronađenih u nekim pojedinačnim zapljenama, uglavnom krijumčarenih iz Indije, upućuju na to da bi te tvari mogle imati veću ulogu na europskom tržištu stimulansa. Tu zabrinutost dodatno pojačavaju informacije koje upućuju na sve veću i sofisticiraniju proizvodnju katinona u Europi. Razvoj događaja u tom području uključuje otkrivanje kemijski maskiranih i nekontroliranih oblika (N-acetil-3-MMC) koji se krijumčare u Europu radi lokalne pretvorbe u kontrolirani katinon 3-MMC. Iako informacije dobivene iz pokazatelja, kao što su službe za testiranje sastava droga, upućuju na to da su proizvodi od MDMA-a manje podložni miješanju s dodatnim tvarima od drugih nezakonitih droga koje su ispitane 2021., miješanjem proizvoda na bazi MDMA-a sa sintetskim katinonima također se može povećati rizik od nepoznatih učinaka i mogućih štetnih posljedica. Znakovi mogućeg povećanja broja sintetskih katinona koji se lažno prodaju kao MDMA ili se koriste za MDMA-a s dodatnim tvarima prijavljeni su 2022. EU sustavu ranog upozoravanja. Iako je cjelokupni razmjer tog problema nepoznat, službe za testiranje sastava droga prijavile su ga u najmanje trima državama članicama EU-a, uključujući Španjolsku, Nizozemsku i Austriju. Zahvaćeni proizvodi obuhvaćali su ecstasy u tabletama, kristalima i prahu, koji su obično sadržavali 4-CMC (klefedron), 3-MMC, 4-MMC (mefedron) i dipentilon.
Iako je 2022. službeno prijavljen samo jedan novi sintetski opioid, najnoviji pokazatelji, uglavnom iz baltičkih zemalja, upućuju na povećanu dostupnost i štetne posljedice (uključujući smrtne slučajeve uzrokovane uporabom droga) povezane s tim tvarima, posebno karfentanilom dobivenim od fentanila i vrlo potentnom skupinom opioida benzimidazola, koja uključuje droge kao što su izotonitazen, protonitazen i metonitazen. Opioidi benzimidazola pojavili su se nakon kontrolnih mjera uvedenih u zemljama proizvođačima i drugdje kako bi se smanjila dostupnost derivata fentanila, uključujući karfentanil. Sintetski opioidi često su vrlo potentni, što znači da i mala količina može biti dovoljna za pripremu velikog broja uobičajenih uličnih doza te može predstavljati povećani rizik od trovanja opasnog po život. Sintetski opioidi povezani su sa smrtnim slučajevima uzrokovanima uporabom droga, a nedavna izvješća iz Estonije i Litve upućuju na to da te droge sada čine znatan udio smrtnih slučajeva zbog predoziranja u tim zemljama. Novi preliminarni podatci iz 2023. upućuju na to da se smrtnost povezana s opioidima benzimidazola sve više detektira u Latviji, što predstavlja zabrinjavajući razvoj događaja. Estonska policija izvijestila je 2022. o zapljeni mješavina koje sadrže novi sintetski opioid metonitazen i bromazolam, novi benzodiazepin i mješavine koje sadrže nove opioide protonitazen i metonitazen te sedativ i analgetik za životinje ksilazin. Te mješavine, poznate kao „benzo-dope” i „tranq-dope”, povezuju se s povećanjem broja smrtnih slučajeva zbog predoziranja u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama. Potrebno je razmotriti i dodatno istražiti koje su mjere za smanjenje šteta i prevenciju učinkovite u smanjenju rizika od smrtnosti povezanih s uporabom sintetskih opioida. Na primjer, predloženo je da se pristupi osiguravanju opioidnog antagonista naloksona prilagode kako bi se učinkovitije odgovorilo na zdravstvene rizike koje predstavljaju sintetski opioidi.
Ključni podatci i trendovi
Nove prijavljene psihoaktivne tvari
- Krajem 2022. EMCDDA je pratio oko 930 novih psihoaktivnih tvari, od čega je 41 psihoaktivna tvar prvi put prijavljena u Europi 2022.
- U zapljenama 2021. otkriveno je oko 400 novih psihoaktivnih tvari (vidjeti sliku Broj novih psihoaktivnih tvari koje su prijavljivane svake godine nakon njihova prvog otkrivanja u Europskoj uniji, prema kategoriji, 2005. – 2021.).
- U 2022 EU sustav ranog upozoravanja 2022. zaprimio je izvješća o 24 nova kanabinoida, čime se ukupan broj nadziranih povećao na 245.
- Od 2009. na europskom tržištu droga identificirana su ukupno 74 nova opioida, pri čemu je 2022. prijavljena jedna nova tvar (2021. ih je prijavljeno 6, a 2020. ih je prijavljeno 10) (vidjeti sliku Broj opioida koji su prvi put prijavljeni u EU sustavu ranog upozoravanja, 2009. – 2022.).
Zapljene novih psihoaktivnih tvari
- U 2021. zapljene biljnog materijala kanabisa s niskim udjelom THC-a koji sadržava sintetske kanabinoide iznosile su 242 kilograma (37 kilograma 2020.; 200 grama 2019.). Uzorci su prijavljeni na različite načine, kao „konoplja” ili „kanabis” ili je prijavljeno da sadržavaju THC, CBD ili CBG. Osim toga, zaplijenjeno je 12 kilograma smole kanabisa prijavljene kao „CBD hash”.
- U državama članicama EU-a u 2021. zabilježeno je gotovo 29 400 od 59 620 zapljena novih psihoaktivnih tvari prijavljenih u Europskoj uniji, Norveškoj i Turskoj, što iznosi 8,5 od 10,8 zaplijenjenih tona. Povećanje je potaknuto malim brojem velikih zapljena katinona (3-CMC, 3-MMC, 4-CMC) te ketamina i GBL-a (vidjeti sliku Zapljene novih psihoaktivnih tvari u Europskoj uniji: broj zapljena i zaplijenjena količina, 2005. – 2021.). Osim toga, zaplijenjeno je 23 634 litara tekućina koje sadrže nove psihoaktivne tvari, uglavnom GBL (21 455 litara) i 4-CMC (1228 litara).
- U 2021. samo pet tvari činilo je više od 80 % količine novih psihoaktivnih tvari zaplijenjenih u zemljama EU-a: tri katinona (3-CMC, 3-MMC i 4-CMC, ukupno 4,0 tone), ketamin (0,9 tona) i GBL (2,0 tone) (vidjeti sliku Zapljene novih psihoaktivnih tvari u Europskoj uniji: zaplijenjena količina, prema tvari, 2021.).
- U 2021. EU sustavu ranog upozoravanja prijavljeno je 740 zapljena novih opioida, od kojih je 45 % sadržavalo karfentanil, a 22 % izotonitazen. Zaplijenjeno je ukupno 8,2 kilograma materijala, od čega je 59 % (4,9 kilograma) sadržavalo karfentanil, a 23 % (1,9 kilograma) izotonitazen. Većina zapljena dogodila se u sjevernoj Europi, a Estonija, Latvija, Litva i Poljska prijavile su 97 % zapljena i 86 % (7,1 kilogram) zaplijenjene količine.
Prevalencija uporabe novih psihoaktivnih tvari
-
Nacionalne procjene prošlogodišnje uporabe novih psihoaktivnih tvari (isključujući ketamin i GHB) među mlađim odraslim osobama (u dobi od 15 do 34 godine) kreću se u rasponu od 0,1 % u Latviji do 5,1 % u Rumunjskoj. Najnovijim europskim istraživanjem među školskom djecom u dobi od 15 do 16 godina iz 2019. (vidjeti ESPAD 2019) procijenjeno je da se uporaba novih psihoaktivnih tvari tijekom života kretala od 0,9 % do 6,6 %, pri čemu je uporaba sintetskih kanabinoida tijekom života iznosila od 1,1 % do 5,2 %, a sintetskih katinona od 0,2 % do 2,5 %.
Prijami u bolnice povezani s novim psihoaktivnim tvarima
-
U 2021. 3-MMC prijavljen u 68 slučajeva akutnih intoksikacija drogama u pet bolnica mreže Euro-DEN Plus.
Izvorni podatci
Podatci koji se upotrebljavaju za izradu infografika i grafikona na ovoj stranici mogu se pronaći u nastavku.
O ovoj stranici
Preporučeno navođenje izvora: Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (2023.), Europsko izvješće o drogama 2023.: trendovi i razvoj, https://www.emcdda.europa.eu/publications/european-drug-report/2023_hr
Identifikacijske oznake:
HTML: TD-AT-23-001-EN-Q
ISBN: 978-92-9497-865-3
DOI: 10.2810/161905